BOŽIĆNI OBIČAJI

Božić je obiteljski blagdan. Koliko god izvanjska obilježja proslave Božića bila snažna, ipak se ne mogu mjeriti s onom intimnom radosti unutar svake obitelji, koju samo Božić može donijeti. Uz tu radost vezani su i neobično lijepi i zanimljivi Božićni običaji, koji u svakom mjestu imaju neke posebne značajke.

Do Badnjeg dana svi članovi obitelji dođu kućama iz svih krajeva svijeta, ako im je to ikako moguće. Na Badnjak prije podne domaćin kuće pripravi badnjake koje će navečer staviti u vatru, a domaćica pripremi pogaču koju treba ispeći pod sačem na ognjištu. Tijekom dana zakolje se "veselica". Veselica je redovito šilježe koje se ojanjilo u proljeće te godine.

U suton dana domaćin donese u kuću vreću slame. Ulazeći na vrata sobe gdje borave čeljad, pozdravi sve nazočne s HVALJEN ISUS I MARIJA! DOBRO VAM DOŠLA BADNJA VEČER! A svi nazočni odgovore: UVIJEK HVALJEN ISUS I MARIJA! I S TOBOM BOG DAO ZAJEDNO! Zatim domaćin prosiplje slamu po sobi, a djeca po njoj lijegaju. (Slama je spomen na betlehemsku štalicu, u kojoj je Isus nakon rođenja ležao na slami). Kad je domaćin prostro slamu, unosi badnjake i loži ih na vatru. Kad i taj obred bude gotov, pastir koji čuva blago uzima pogaču, koju je domaćica još prije podne pripremila, i odlazi u štalu gdje boravi blago. S pastirom odlaze i ostala kućna čeljad, izuzevši domaćina i onih najstarijih koji su nemoćni. Netko od čeljadi ponese u štalu bukaru vina i voštanu svijeću. Kad se svi saberu u štali, pastir upali svijeću i počne glasno moliti Boga. Molitvi se pridruže i ostali članovi obitelji koji su pastira-dopratili u štalu. Sadržaj molitve je raznovrstan. Zahvaljuje se Bogu za darovano blago, pa za zdravlje blaga te za mir i ljubav u obitelji i svijetu. Kad završi molitva, pastir uzima u ruke bukaru s vinom i daje jednoj ovci iz stada da popije malo vina. Kad ovca uzme gutljaj-dva vina, onda pastir ponudi vinom još nekoliko ovaca. Potom taj isti pastir uzima voštanu svijeću i na ramenima jedne ovce iz stada plamenom svijeće pravi znak križa. Kad i taj obred bude završen, pastir uzima u obje ruke pogaču i daje jesti nekoj ovci iz stada. Ovca uzima prvi zalogaj, a pastir držeći i dalje s obje ruke pogaču, pruža je članovima obitelji da od nje lome po komadić. Lomljenje pogače počinje od najstarijeg člana koji je tu nazočan.

Pogača se lomi samo jednom rukom, i to desnom. Komad koji se odlomi od pogače, svatko će poslije pojesti za večerom. Kad se završi lomljenje pogače, svi odlaze u kuću. Ulazeći na vrata, svatko pozdravi s HVALJEN ISUS I MARIJA! NA DOBRO VAM DOŠAO BOŽIĆ I BADNJA VEČER, a drugi odgovaraju: I S TOBOM BOG DAO ZAJEDNO! Odmah potom domaćica priprema večeru. Kad svi članovi kuće sjednu za stol, domaćin počinje uobičajenu molitvu prije jela. Govoreći "U ime Oca i Sina ..." žigicom pali božićne svijeće. Za vrijeme večere domaćin natoči vino te prvi nazdravlja i čestita Božić i Badnju večer cijeloj obitelji, Zatim i ostali članovi obitelji nazdravljaju te jedni drugima čestitaju. Po završetku večere, ženska čeljad operu i spreme posuđe, a ostali članovi obitelji razgovaraju o svom obiteljskom životu i obiteljskim poteškoćama. Svatko se tada osjeća sretnim što ga drugi razumije i što ima komu kazati svoje poteškoće. Kad ženske operu posuđe, pridruže se razgovoru. Razgovor tako traje i po dva sata, a nakon toga počinju pripreme za polnoćku.

Na polnoćku idu svi koji osjećaju da mogu izdržati zimsku hladnoću i put do crkve. Kad se ide na polnoćku, puca se iz svih oružja koja se nađu pri ruci. A u novije vrijeme i rakete svih boja paraju nebo. Po povratku s mise-polnoćke, svi idu spavati. Na jutarnju misu idu ona čeljad koja nisu mogla biti na polnoćki. Gotovo svatko od odrasle čeljadi ponijet će tom prigodom u džepu od zimskog kaputa bocu rakije, da bi mogao nazdraviti i čestitati prijateljima Božić.

Nakon jutarnje mise, ljudi odlaze po kućama i jedni drugima čestitaju. Pred podne se svi saberu u svojim kućama. U podne domaćica pripremi objed i svi sjedaju za stol. Domaćin opet moli uobičajenu molitvu prije jela i ukresanom žigicom pali božićne svijeće. Za vrijeme objeda domaćin ponovno prvi nazdravlja i čestita Božić, a zatim isto tako svi članovi obitelji. Po završetku objeda, domaćin umočivši koru kruha u vino, trne svijeće i moli molitvu poslije jela. Tijekom popodneva mlađi članovi obitelji odlaze u selo na određeno mjesto gdje se sabere sva mladež iz sela. Tu se  mladi vesele, pjevaju i igraju.

Božićno slavlje nastavlja se i drugi i treći dan po Božiću, na Stjepandan i na Ivandan.