SJEĆANJE NA BLEIBURŠKE ŽRTVE

U povodu 66. obljetnice bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog puta na Bleiburškom polju u Austriji održana je središnja komemoracija žrtvama. Pokrovitelj događaja bio je Hrvatski sabor.

Komemoraciju su organizirali Počasni bleiburški vod i Ured hrvatske inozemne pastve, a od 2003. suorganizatori su bile biskupske konferencije Hrvatske i BiH.

Lik Ante Gotovine bio je nepoželjan na obilježavanju bleiburške tragedije i križnoga puta. Uz ustaško obilježje, austrijska policija je ove godine zabranila i slike nepravomoćno osuđenog generala.

Austrijska policija, naime, zabranjuje isticanje ikakvih poruka političkog sadržaja. Pa je u to uvrstila i generala Gotovinu. Unatoč zabrani, nosile su se i majice i bedževi.

Zahvaljujući dobrom vremenu u Bleiburg je na 66. godišnjicu bleiburške tragedije i križnog puta došlo 6 tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske te dijaspore.

Službeni dio komemoracije na Bleiburškom polju počeo je obraćanjem predstavnika Počasnog bleiburškog voda Krešimira Miletića te predstavnika hrvatskog naroda iz BiH Bože Ljubića.

Prvi put je na Bleiburgu, kao govornik, bio i predstavnik Vlade - ministar Tomislav Karamarko.

Najavio je da će istražiti sve zločine. Procesuiranje komunističkih zločina najavio je i Andrija Hebrang. Iako je bilo planirao da u ime pokrovitelja, Hrvatskog sabora, u Bleiburg dođe potpredsjednik Vladimir Šeks, u posljednji je trenutak odlučeno da dolazi Hebrang.

Karamarko je rekao da Vlada ima što reći na obljetnicama koje podsjećaju na ovakve događaje masovnih ubojstava koja još uvijek nisu riješena. Na pronalaženju i procesuiranju počinitelja se radi, to je težak i mukotrpan posao, rekao je.

Hebrang je rekao da je Hrvatska posljednja europska zemlja koja nije raščistila s komunističkim zločinima. Na pitanje novinara za komentar zabrane austrijske policije isticanja slike generala Gotovine, rekao je da je Gotovina heroj Domovinskog rata protiv kojeg nema pravomoćne presude te da nitko nema pravo skidati njegove slike.

Potom je uslijedila molitva za žrtve bleiburške tragedije islamske vjeroispovijesti koju je izrekao imam u Gunji Idriz Bešić. Misu je predvodio biskup Nikola Kekić. Zatim su položeni vijenci.

U sklopu komemoracije otkrivena je i blagoslovljena brončana bista vlč. Vilima Cecelje, jednog od najzaslužnijih pojedinaca za uspostavljanje i održavanje komemoracije žrtvama bleiburške tragedije i hrvatskog križnog puta na Bleiburškom polju.

Izaslanstva Sabora i Vlade sudjelovala su na središnjoj komemoraciji i položila vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora. Na mjesnom groblju u Unterloibachu (Austrija) kod hrvatskog groba održana je molitva odakle su hodočasnici krenuli prema središnjoj komemoraciji na Bleiburško polje.

Vojska i civili pokušali su se na kraju Drugoga svjetskog rata predati saveznicima. Pred Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska te ih izručila partizanima. Prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, pokraj Bleiburga predalo se oko 95.000 vojnika, bez civila.

Dio zarobljenika odmah je ubijen, a ostali su sljedećih nekoliko mjeseci u marševima smrti vođeni kroz cijelu nekadašnju Jugoslaviju. Broj žrtava do danas nije točno utvrđen.