VRAN PLANINA

U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima su Ramljaci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokuąavali neąto zaraditi za svoje obitelji. Vran planina se pruľa pravcem zapad – istok, od Duvanjskog polja do Sovićkih vrata. Najviąi vrh Vrana je Veliki Vran 2074. m. S juľne strane Vrana pruľa se kraąko polje koje prema zapadu zavrąava s Blidinjskim jezerom. Sa sjeverne strane, od Prokosa do Kedľare preovladava prilično kamenit prostor koji je nekada sluľio za ispaąu ovaca, jedan dio ovoga prostora je pod crnogoričnim ąumom i makijom. Vran planina ima alpsku klimu, s prosječnom ljetnom temperaturom od 8° na 2000 nadmorske visine.

Zime na Vranu su izrazito hladne s velikim količinama snijega. Nije rijetkost da snijeg u rujnu zabijeli njegove vrhove. Juľna strana (prema Čvrsnici) zna ostati bez snijega već početkom veljače, dok sjeverna (prema Rami) većim dijelom pod snijegom ostaje i krajem svibnja. Vran je smjeąten između nekoliko visokih planina i kao takav predstavlja svojevrsni „centar“.

S Velikog Vran pruľa se pogled na sve strane: Na sjever prema Rami i Raduąi, na zapad prema Tomislavgradu i Livnu, na istok prema Prenju, na jugu prema najbliľem „susjedu“, Čvrsnici od koje ga dijeli kraąko polje Blidinje. Rijetka su mjesta s kojih istovremeno moľete vidjeti tri jezera. S Velikog Vrana vide se Ramsko, Buąko i Blidinjsko. Vran je često odrediąte mnogih planinara i zaljubljenika u visine i prirodu, Svima koji imaju imalo sklonosti prema planinama i planinarenju, preporuka da svakako posjete Vran i park prirode Blidinje.